SARAJEVO - U Bosni i Hercegovini postoje tri vanjske politike i teško da će doći do dogovora o zakonu o vanjskim poslovima, ali i o nekoj zajedničkoj strategiji vanjske politike koju bi sačinilo Predsjedništvo BiH, stav je velike grupe parlamentaraca.
I dok parlamentarci tvrde da će BiH teško doći do zakona o vanjskoj politici, Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH, za "Nezavisne" kaže da je pitanje dana kada će prva radna verzija prijedloga ovog zakona biti upućena Predsjedništvu BiH.
"Prijedlog je u krajnjoj, finalnoj fazi, ali zakon apsolutno nema veze sa načinom na koji se razgovara i na koji se usaglašavaju stavovi unutar Predsjedništva BiH i nikakav zakon to ne može riješiti, bio on loš ili dobar", ističe Crnadak.
Kaže da neće komentarisati odnose unutar Predsjedništva i da to nije njegova nadležnost, ali pozdravlja razgovore koji su se vodili u Istanbulu, ako su oni plodonosni, što se iz onoga što je dogovoreno da zaključiti.
Dušanka Majkić, poslanik iz SNSD-a, ističe da nije dobro da Predsjedništvo BiH, koje je zaduženo za vođenje vanjske politike, pokazuje svaki put različit stav, a da nikada ne uspijeva da napravi konsenzus o ključnim pitanjima od značaja za ovu državu.
"To je loš pokušaj da se pokaže da zemlja, evo, nešto namjerava, ali nikada nije u stanju da to dovede do kraja jer je to uvijek neusaglašeno između tri člana Predsjedništva koja dolaze iz tri naroda. S obzirom na to da nemamo zakon o spoljnim poslovima, to znači da se BiH ponaša od slučaja do slučaja i zavisno o tome koji je član Predsjedništva predstavlja", kazala je Majkićeva.
Mirsad Isaković iz SBB-a ističe da bi Predsjedništvo BiH moglo barem usaglasiti određene principe, ako ne postoji zakon i strategija.
"Međutim, ti principi nisu prisutni, a o tome najbolje govori primjer iz Beograda, pa sad i iz Istanbula. Sve to potvrđuje da u BiH postoje tri različite vanjske politike, a činjenica je da i ministar vanjskih poslova, koji na svojim međunarodnim istupima traži da mu se iz govora izbrišu atlantske integracije, govori nam da on ne zastupa nijednu politiku od tri politike iz Predsjedništva i nikome nije poznato koju vanjsku politiku on zastupa", kazao je Isaković.
Damir Bećirović, poslanik DF-a, ističe da ljudi koji sjede u Predsjedništvu BiH imaju tri različite vanjske politike.
"Zakon o vanjskim poslovima neće ugledati svjetlo dana. Strategija je jedno, a zakon drugo, kako uraditi strategiju bez zakona i obrnuto. Vi u BiH imate tri vanjske politike, tri stranačke vanjske politike i još plus uticaj iz vana, tako da BiH nema svoju vanjsku politiku, već radi po vanjskim politikama stranačkih lidera", kaže Bećirović.
Nenad Lalić, poslanik iz SDS-a, ističe da je zakon odavno na čekanju i da su sve ovo što se dešava posljedice njegovog neusvajanja.
Dodao da treba ubrzati proces donošenje zakona koji bi uredio ovu oblast.
Amir Fazlić, poslanik iz SDA, ističe da mu je poznata specifičnost rada Ministarstva vanjskih poslova BiH, te da BiH, ako hoće da bude članica EU, mora imati strategiju o vanjskoj politici i zakon.
Borjana Krišto (HDZ BiH), predsjedavajuća Predstavničkog doma BiH, ističe da je BiH potreban jedinstven stav i po pitanjima unutrašnje, pa i vanjske politike, te da sve drugo šteti narodima i građanima BiH, ali i njenom međunarodnom ugledu.
Govoreći o nepostojanju zakona o vanjskim poslovima, Krišto je rekla da u BiH, ako ništa, treba postojati neka vrsta strategije ili akta koji bi funkcionisao kako bi se dogovaralo kada je u pitanju vanjska politika i vanjski poslovi.
"Mi danas živimo u nametnutim rješenjima, nemamo Ustav BiH koji ima demokratski legitimitet. Kada bismo imali Ustav koji bi imao demokratski legitimitet, onda bi on bio temelj za donošenje važnih zakona", kazala je Krišto.
Aleksandra Pandurević, šef Kluba SDS-a u Predstavničkom domu BiH, ne vidi zbog čega se toliko dramatizuje nečiji odlazak vani i razgovor, posebno zadnji u Istanbulu, te dodala da je i Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH često u Zagrebu, te da je nedavno bio i u Beogradu, te da niko nije radio dramu oko toga. Podsjećamo, prije nekoliko dana u Istanbulu su se sastali predsjednici Srbije i Turske, Aleksandar Vučić, Redžep Tajip Erdoan i bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović.
"Odnosi treba da se grade, kao što je rekao predsjednik Vučić, treba razgovarati. Meni zaista nije jasno zašto Milorad Dodik (predsjednik RS) ne vjeruje Aeksandru Vučiću, jer vjerujem da bi on zaštitio i RS i Srbe, ali vidimo da je taj sastanak prošao na dobrobit i BiH i Srbije. Pristalica sam teze, ako je gospodin Čović dobar sa Hrvatskom i ako nam od toga može donijeti neku finansijsku korist, neka ne dolazi iz Zagreba, ako je Ivanić dobar sa Srbijom, neka ne dolazi iz Beograda ili bilo s kim, neka ne dolazi, neka nam donese nešto, ako je gospodin Izetbegović dobar sa Erdoanom, neka ga tamo, neka nam donese projekte. Voljela bih da Turska ulaže u BiH koliko ulaže u Srbiju, gdje ulaže mnogo više upravo zbog političke stabilnosti, iako je mnogo naklonjenija emotivno BiH", kazala je Pandurevićeva.