BANJALUKA - Čak 1.169 poslovnih subjekata nije imalo zaposlene radnike, a od tog broja 284 je ostvarilo dobitak, navodi se u podacima o poslovnim subjektima koji su predali finansijske izvještaje za prethodnu godinu.

Kako navode iz Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), ukupna dobit ovih subjekata za prošlu godinu zbirno je iznosila oko 7,5 miliona KM, dok je u 2015. godini ta cifra bila oko 4,5 miliona KM.

Kako pojašnjava Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, većina poslovnih subjekata bez zaposlenih radnika se odnosi na preduzeća koja su u procesu likvidacije ili stečaja, a čija procedura dugo traje.

"Kada govorimo o firmama koje su bez zaposlenih ostvarile dobit, tu se radi o nečemu što je za kontrolne organe. Firma da bi poslovala mora imati zaposlene, posebno ako pričamo o ozbiljnom prihodu koji su pojedine firme ostvarile. Nemoguće je da neke firme realizuju veće prihode bez zaposlenih nego neke sa radnicima. Dakle, ove firme posluju u sivoj zoni i direktno predstavljaju nelojalnu konkurenciju svim onim kompanijama koje poštuju zakone i plaćaju svoje obaveze", pojašnjava Blagojević.

Iz Poreske uprave RS poručuju da Zakonom o privrednim društvima, kao i drugim propisima koji regulišu njihov status i rad, nije propisana obaveza privrednog društva s ograničenom odgovornošću da mora zaposliti radnika.

"U tom smislu firma mora imati zastupnika, a tu funkciju može obavljati direktor ili Upravni odbor. Što se tiče obavljanja poslova direktora, Zakon o radu, kojim je regulisan položaj i status direktora, predviđa da lice koje je izabrano za direktora može zasnovati radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme, ili da obavlja poslove direktora bez zasnivanja radnog odnosa", pojašnjavaju iz Poreske uprave RS.

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, kaže da određene djelatnosti jedna osoba može raditi bez problema, ali je to tema koja se u zadnje vrijeme pojavila kao problematična.

"Jedan čovjek može puno toga uraditi a da je na legalan način, to su najčešće u pitanju subjekti koji pružaju usluge posredničke djelatnosti, prometovanje nekretninama, proizvodnju softvera ili aplikacije za pametne telefone, i ne vidim problem zašto jedan zaposlenik ne bi ostvarivao veći prihod. A ako se radi o pranju novca i kriminalu, postoje organi koji će utvrditi da je to nelegalno", navodi Ljuboja.