ZAGREB - Hrvatska Vlada juče je odobrila dosad najveću kvotu za zapošljavanje stranih radnika iz zemalja izvan EU, ukupno 31 hiljadu, od čega se 9000 odnosi na produženje postojećih dozvola, a 22 hiljade na nove radnike.
Novost je i da će se pokušati osigurati još veći broj dostupnih radnika mimo kvotnog režima. Hrvatska Vlada je ministru rada i penzionog sistema Mladenu Paviću odobrila da pokrene pregovore sa BiH o mogućnosti upućivanja radnika iz tamošnjih kompanija na rad u hrvatske.
Takva mogućnost bi se dogovarala kroz dva bilateralna sporazuma - jedan za sezonske radnike u turističkim firmama, te u branju mandarina i sličnim poslovima u poljoprivredi, a drugi sporazum regulisao bi godišnje odnose u građevinskom sektoru, javlja "Poslovni dnevnik".
Koliko bi zapošljavanja bilo omogućeno kroz taj režim, nema informacija, ali Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika Hrvatske privredne komore, kaže da je o tome još prerano govoriti.
Pregovori sa BiH tek predstoje, a sama procedura dogovaranja i usvajanja sporazuma je duga i vrlo komplikovana.
To je, po njegovoj ocjeni, dobro rješenje, s kojim je svojevremeno i Hrvatska imala dobro iskustvo kroz sličan poseban sporazum s Njemačkom. Ali, zbog specifičnosti BiH u kojoj sporazum treba dobiti odobrenje deset kantona i oba entiteta, procjenjuje da će takav režim teško zaživjeti u idućoj sezoni, odnosno prije 2019.
Međutim, u Hrvatskoj je već prisutno dosta radnika iz BiH, ne samo kroz postojeći kvotni režim ili korištenjem dvojnog državljanstva, nego i preko slovenačkih kompanija.
U Sloveniji naime, odavno ne praktikuju strogi kvotni režim, nego se, u slučaju kada preko tamošnjeg zavoda za zapošljavanje ne nađu radnike za nedjelju dana, poseže za stranim.
Tako je preko slovenačkih firmi koje obavljaju poslove u Hrvatskoj trenutno zaposleno oko 6.000 radnika iz Slovenije, uglavnom državljana BiH. Za slovenački model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj HGK i HUP se godinama bore, sada još i više kada se intenziviraju aktivnosti, poseno u građevinskom i turističkom sektoru, a iz kojeg su radnici iskoristili mogućnost slobodnog kretanja unutar EU.
U Sloveniji, na primjer, radi između 30 i 40 tisuća stranih radnika. Ali i višestruko povećanje broja radnika u hrvatskoj kvoti za iduću godinu daće pozitivan efekat.
Ponajprije će omogućiti većem broju preduzeća da namire potrebe za radnicima. Dosad je u praksi vrijedilo pravilo da se kvote dijele prema brzini prijave, a ne po potrebi i realizaciji poslova, pa se događalo da neke firme ne koriste dobijene dozvole, dok ih drugi ne mogu dobiti. Takva kvotna raspodjela primjenjivaće se i dalje, ali s većim brojem dozvola ispuniće se potrebe većeg broja poduzeća.