Vijesti

Umjetnici: Bez marketinga gotovo nemoguće realizovati bilo šta

Umjetnici: Bez marketinga gotovo nemoguće realizovati bilo šta

BANJALUKA - Da li zbog nedovoljno sredstava, ideja, vremena ili neangažovanosti organizatora, neki od kulturnih događaja ostanu nedovoljno ili veoma malo posjećeni. S obzirom na ulaganja u ovu oblast u posljednje vrijeme, primjetan je porast dešavanja kako na entitetskom, tako i na državnom nivou.

Ipak, ne mogu se sva dešavanja pohvaliti i dovoljnom zainteresovanošću ljudi, a s obzirom na vrijeme u kojem živimo, razlog treba tražiti i u nedovoljnoj marketinškoj promociji.

Koliko je uopšte marketing zastupljen u ovoj oblasti, koliko su umjetnici, ali i institucije spremni da ga koriste, za "Nezavisne" su govorili neki od kulturnih radnika.

Glumac Ivan Perković i osnivač "NasTeatra" naveo je da je danas bez marketinga u kulturi gotovo nemoguće realizovati bilo šta, te da je za ustanove kulture to skup alatki u službi afirmacije svog djelovanja, umjetničke misije i stvaralaštva.

"Naravno, sve zavisi od našeg cilja, različito se pristupa kada je u pitanju kulturna industrija, a različito kada je u pitanju visoka kultura. Dok je kod visoke kulture naglasak na ideji, na poruci koju šaljemo, u kulturnoj industriji je vodilja samo sticanje profita. Tržište je danas preopterećeno maskulturom, ima svega i svačega, a u svemu tome i umetnost je, da kažemo, na tržištu", smatra on.

Napominje da je teško doći do publike, te da nije dovoljno napraviti plakat i "event", već da se treba mnogo više potruditi.

"Savremene tehnologije omogućavaju nam da promovišemo svoje delo na efikasan način, npr. odrediti ciljnu grupu, uplatiti reklame na društvenim mrežama i TV-u, organizovati neku vrstu nagradne igre, kontaktirati razne firme koje mogu biti zainteresovane za naš događaj, obavestiti i pozvati medije da prisustvuju i još dosta toga. Sve ovo, naravno, zahteva mnogo truda", savjetuje ovaj mladi glumac.

Prenoseći sopstvena iskustva sa "NASTeatrom", koji je osnovao s koleginicom Tatjanom Dimitrijević, Perković je podsjetio da je njihov cilj da u potpunosti afirmišu život i djelo Momčila Nastasijevića zbog čega, pored matičnog Gornjeg Milanovca, njihove predstave često igraju i u drugim gradovima.

"Što se tiče marketinga, uz samu organizaciju, on zahteva najviše vremena i rada. Teško je bilo naći način kako danas uopšte 'plasirati Nastasijevića'. Za sada uspevamo u tome, nadam se da ćemo istrajati. Igramo predstave i za osnovce i srednjoškolce posle kojih se učenici javljaju i kažu da su počeli da čitaju Nastasijevića. To zaista puno znači i daje podstrek za dalje, jer Nastasijević pripada visokoj umetnosti, a to je ono što ostaje, kada sve drugo nestaje", dodao je on.

Promocije književnih djela, prvenstveno one domaćih autora, često završe s velikim brojem praznih stolica, a pisac Berislav Blagojević smatra da odavno postoji mišljenje da se zapravo ne prodaje proizvod, nego priča. "Ukoliko prihvatimo da je to tačno, onda je sasvim logično da su i za kulturne događaje neophodne veće marketinške kampanje. Međutim, to je izvodljivo samo u određenim slučajevima: sjetimo se kampanje za Filharmoniju ili akcije 'Sačuvajmo Letopis'. Za pojedinačne događaje kao što je promocija knjige, takve kampanje nisu adekvatne", napominje on.

Smatra da krivce za nedovoljnu posjećenost nekog događaja treba tražiti i u posjetiocima, kao i u izostanku marketinške kampanje.

"S jedne strane, ljude treba podstaknuti, inspirisati, pokrenuti i tu su promotivne akcije od presudnog značaja. Sa druge, opet, nezainteresovanost i nedostatak potrebe za kulturom ne može da nadoknadi marketing kampanja. Na tome treba da se radi u školama, u okviru porodice. Na kraju, postoje kvalitetni događaji koji jednostavno nisu namijenjeni masovnom odzivu, recimo, revija arheološkog filma. Dakako, to ne znači da ih ne treba biti u ponudi kulturnih manifestacija", istakao je on.

Da je marketing nauka za sebe, kao i da tu profesiju treba poštovati zbog njene složenosti, mišljenja je Željka Paić, akademska slikarka.

"Treba je prepustiti stručnjacima koji mogu kulturne događaje da učine mnogo vidljivijima i posjećenijima nego što su sada. Organizator kulturnog događaja obično nema vremena, a ni neophodno znanje da bi se bavio dobrim marketingom. Drugim riječima, svako treba da radi svoj posao da bismo postigli uspjeh i napredak u kulturi", istakla je Paićeva.

Samostalnu izložbu ove jeseni u Banjaluci sama je organizovala u privatnom prostoru, i sama je finansirala marketing i prostor, što je privuklo publiku jer su željeli da vide nešto novo.

"Prednost u takvom obliku izložbe je u tome što umjetnik ima veću kontrolu nad događajem, postiže veći kvalitet i ostavlja jači trag. Smatram da je besplatno najskuplje i kada imate besplatan prostor i organizaciju, niko nema interes da se trudi previše, a ni vi nemate prostora da se bunite ako stvari ne budu kako ste zamislili, ili ako za neke radove ne bude mjesta", dodala je Paićeva.

Mladen Matović, direktor banjalučkog Kulturnog centra Banski dvor, ističe da su kvalitet događaja i način promocije istog presudni za dobru posjetu.

"Vrlo često imamo slučaj da nam je 'promaklo' neko značajno dešavanje jer organizator nije na adekvatan način najavio program, te istovremeno i slučaj velike posjete događajima koji su imali dugotrajnu i pažljivo razrađenu marketinšku kampanju, a u suštini nemaju baš neku posebnu kvalitativnu vrijednost", navodi Matović.

Dodaje da je, kao i u svemu ostalom, marketing danas veoma važan i u kulturi, te da princip tržišta 21. vijeka počiva na tome da sve zavisi od načina prezentacije i promocije određenog proizvoda.

"Svaka institucija mora da ima ozbiljnu službu marketinga koja će strateški i sistematično planirati sve promotivne aktivnosti i imati jasnu viziju načina komunikacije sa svojom ciljnom grupom", smatra Matović.

Sfera marketinga u kulturi posebna je u odnosu na druge oblasti i činjenica je da, bar kada je domaće tržište u pitanju, veća potreba za marketingom postoji, a isto tako umjetnici moraju biti svjesni da kada prodaju visoku kulturu, zapravo, kako reče Fransoa Kolber, "prodaju neku vrstu religije".