Vijesti

Što privreda u BiH proizvede, administracija potroši

BRISEL, BANJALUKA - Proizvodnja u BiH je tokom 2017. godine značajno rasla, ali zbog porasta potrošnje ukupan efekat je značajno umanjen, pokazuje Izvještaj o ekonomskom napretku Evropske komisije za prvi kvartal ove godine.

 

Naime, u izvještaju je navedeno da je ukupni porast ekonomije u 2017. iznosio samo 1,6 odsto, ali da je proizvodnja u istom periodu rasla za tri odsto, iz čega se jedino može zaključiti da je potrošnja porasla. U Evropskoj komisiji su, takođe, napomenuli da je u 2015. i 2016. ekonomija rasla po stopi od tri odsto, što je u skladu s rastom proizvodnje.

Na ove trendove djelimično je ukazano u dijelu izvještaja o fiskalnom razvoju, gdje je istaknuto da je javna potrošnja u trećem kvartalu 2017. ponovo počela da raste.

"To je posebno primjetno u oblasti grantova, subvencija i potrošnje na dobra i usluge, dok su plate uglavnom zadržane na istom nivou", naveli su oni.

Po izvještaju se takođe može zaključiti da je većina proizvodnih grana, uključujući i industriju, rasla, ali da se reforme ne sprovode obećanom brzinom.

"Vlasti su 2. marta Komisiji podnijele Plan ekonomskih reformi 2018 - 2020, koji predviđa rast od 3,4 odsto u 2018. i 3,9 odsto u 2020. Predviđeno je da državni prihodi dalje nastave rasti i da dosegnu 1,8 odsto u 2020. najviše zahvaljujući snažnom smanjenju javne potrošnje. Realizacija ovih scenarija zavisiće o jasnom napretku poboljšanja investicione klime u zemlji, javne uprave i posvećenosti reformama", navedeno je u izvještaju. Iz ovog je vidljivo da Evropska komisija izražava nivo skepse prema uspješnosti realizacije Plana ekonomskih reformi i upozorava da samo snažno sprovođenje reformi može dovesti do njegove realizacije.

Iz podataka koje je Evropska komisija navela o deficitu budžeta vidljivo je i da je potrošnja u zadnjem kvartalu prošle godine nastavila rasti.

"Deficit se u četvrtom kvartalu pogoršao i u prosjeku za četvrti kvartal iznosi 4,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, poredeći sa 4,3 odsto u četiri kvartala prije septembra 2017. godine", naveli su oni.

U izvještaju se vidi da su glavni izvori rasta veleprodaja i prerađivačka industrija, koji doprinose s gotovo dvije trećine rasta, dok su poljoprivreda i šumarstvo tokom 2017. godine doživjeli pad od 0,3 odsto u odnosu na godinu ranije.

"Industrijska proizvodnja i maloprodaja u januaru 2018. godine ukazuju na solidan rast u januaru, gdje je industrija rasla po stopi od 8,4 odsto u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 15,6 odsto maloprodaja", navode u izvještaju, uz napomenu da je u februaru došlo do manjeg pada.

Navedeni su i podaci o rastu zaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti, ali je iz ovog izvještaja "nestala" konstatacija iz prethodnih izvještaja da je dijelom za ovaj trend zaslužna imigracija radno sposobnog stanovništva u zemlje EU.

"Rast broja registrovanih zaposlenih ubrzava se u četvrtom kvartalu na 3,9 odsto u poređenju sa 2,7 odsto u trećem. To je dovelo do godišnjeg porasta zaposlenosti na 3,5 odsto u poređenju sa 2,1 odsto tokom 2016. Glavni sektori rasta su prerađivačka industrija, građevinarstvo, ali i  turizam. Broj registrovanih nezaposlenih je takođe nastavio da pada", istaknuto je.

Napominju da je nezaposlenost u 2017. godini manja za sedam odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je, kako ističu, 36.000 manje. Nezaposlenost mladih prema zvaničnim statistikama, kako navode, ostaje na nivou od 60 odsto.

Saša Trivić, iz Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da su poslodavci u RS predvidjeli mogućnost da bi vlasti mogle povećati potrošnju i da su zato s njima potpisali memorandum da se dio sredstava vrati u privredu, umjesto da ide u potrošnju.

"Ne bi bilo nimalo dobro da se ti trendovi predizbornih investicija nastave i u idućoj godini. Vlastima pokušavamo objasniti kakve su posljedice ako privredu ne budemo spremali za monetarne mjere EU koje će uslijediti", rekao je on.

©2018 “MOMČILOVIĆ – STUDIO M” d.o.o. Sva prava zadržana.