SARAJEVO - Najavljeni današnji susret predsjednika Republike Srbije i Republike Turske Aleksandra Vučića i Tajipa Erdoana, te Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, u Ankari već je izazvao različite reakcije u BiH i postavlja se pitanje može li Izetbegović predstavljati sva tri konstitutivna naroda.

Jedni smatraju da je neprimjereno da se o ključnim problemima sa kojima se suočava BiH razgovara van BiH i to sa samo jednim predstavnikom tri naroda, a neki ovo, pak, vide kao način da se konačno stvari pokrenu s mrtve tačke i da se desi pozitivan preokret.

Denis Zvizdić, jedan od potpredsjednika SDA i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, očekuje da budu dogovorena nova ulaganja u BiH.

"Očekujem da će u fokusu, osim dobre saradnje, biti i određeni projekti, odnosno moguća nova investiciona ulaganja. Bila bi izvanredna vijest ako bi se konačno dogovorila ruta koja bi povezala Sarajevo i Beograd. Svi relevantni i stručni argumenti su na strani one rute koja je izglasana kroz deklaraciju na nivou BiH i u Parlamentu FBiH. Očekujem da će u razgovoru o tom projektu pobijediti argument struke", rekao je Zvizdić.

Kako je kazao, svaki susret lidera u regionu može donijeti boljitak.

Lazar Prodanović (SNSD), poslanik u Predstavničkom domu BiH, kaže da je svaki razgovor dobar, pa i ovaj koji će voditi predsjednici Srbije i Turske i član Predsjedništva BiH.

"Ne vidim ništa loše u tome, kao što nisam vidio ništa loše ni u posjeti hrvatske predsjednice Turskoj. Mislim da je ovaj razgovor koji će se voditi u Ankari pozitivan, u svjetlu najava da bi se u februaru mogao održati sastanak zvaničnika Srbije, Turske, Hrvatske i BiH", kazao je Prodanović.

Ističe da je potrebno relaksirati odnose i da je to interes svih, a da bez unutrašnjeg dogovora u BiH neće biti pomaka.

Mario Karamatić, hrvatski delegat u Domu naroda BiH, smatra da je dobro što se Srbija i Hrvatska uključuju u rješavanje krize u BiH, kao i zvaničnici EU, pa u konačnici i Republika Turska.

"Ipak, malo je neozbiljno od Izetbegovića da on ide sam u Tursku, pošto on eventualno može predstavljati samo oko 23 posto BiH, a nikako cijelu, i mislim da je to još jedan kontinuitet njegove politike skakanja sam sebi u usta, jer upravo je on ne tako davno tvrdio da se odluke o BiH moraju donositi u Sarajevu i u BiH, a sad bi on nešto pregovarao. On, naravno, može iznijeti stavove bošnjačkog naroda, međutim ni u kom slučaju on ne može ni na kakav način zastupati ostala dva konstitutivna naroda u BiH", rekao je Karamatić.

Damir Bećirović, šef Kluba DF-a u Predstavničkom domu BiH, smatra da ovo nije posljednji slučaj da će se dogovori o BiH odvijati u drugoj državi.

"Svakako da je problem taj odlazak u Ankaru i sastanak sa Vučićem i Erdoanom, ali po meni je problem i ono što će se dešavati u Briselu 31. januara i 1. februara, gdje će se govoriti o Izbornom zakonu pod okriljem Evropske pučke stranke, tako da je sve to problem", kazao je Bećirović.

Tvrdi da je zvanična hrvatska politika, odnosno politika HDZ-a Hrvatske odlučila da u razgovore o Izbornom zakonu BiH uvuče i Srbiju.

"Ovo je dogovorena priča između Srbije i Hrvatske koja se realizuje u BiH. Već imamo učešće međunarodnih institucija, a ti dogovori van BiH su pogrešni", rekao je Bećirović.

"Ovaj sastanak u Turskoj vidim samo kao nastavak vanjskog političkog sponzorstva i razgovora o neuspješnoj vlasti Bosne i Hercegovine i njenih bezidejnih aktuelnih političkih lidera", zaključuje Senad Šepić, predsjednik Nezavisnog bloka.

Hrvatska stranka BiH saopštila je da "žele znati jesu li teme za razgovor i stajališta usaglašeni u Predsjedništvu i u ime koga Izetbegović putuje".