Vijesti

Za obuku novih radnika potrebno izdvojiti od 50.000 do 200.000 KM

Za obuku novih radnika potrebno izdvojiti od 50.000 do 200.000 KM

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, tokom prošle godine Republika Srpska imala je 167 nezaposlenih ljekara. Sve više se u javnosti govori o odlasku svih vrsta medicinskih radnika u inostranstvo.

Problem je što ne odlaze samo nezaposleni ljudi koji su godinama na birou, već odlaze upravo doktori, medicinske sestre i tehničari, njegovatelji, koji su zaposleni u nekoj od državnih ili privatnih klinika u Republici Srpskoj. A šta je sa svršenim studentima Medicinskog fakulteta?

Za razliku od ostalih profesija i povezanosti sa tržištem, moglo bi se reći da situacija za studente Medicinskih fakulteta nije toliko nezadovoljavajuća. Što veći broj medicinskih radnika odlazi, potražnja za njima u državi raste. Međutim, neki od problema sa kojima se suočavaju tokom obrazovanja jesu upravo nepotpuni uslovi za obavljanje stručne prakse, koja je u ovoj profesiji od enormnog značaja, kao i prilika za daljnji napredak i usavršavenje u karijeri. Nerijetko se upravo zbog tih razloga mladi, svršeni studenti odlučuju za odlazak u inostranstvo, gdje se profesija kojom se bave zaista i vrednuje.

Klinika “Svjetlost“ prepoznala je značaj ulaganja u mlade ljude. Kako naš sagovornik doktor Bojan Kozomara govori, mlade osobe bez iskustva lakše usvajaju standarde i znanja koja im se pružaju.

„Okrenuti smo zapošljavanju mladih ljudi koliko god je to moguće i koliko postoji potreba za kadrom iz naše djelanosti. U zadnje četiri godine zaposleno je 11 mladih ljudi, od toga tri ljekara“, govori on.

U zavisnosti od vrste posla koji zaposlenik obavlja, za obuku mladih dok oni ne dođu do nivoa da mogu samostalno raditi, potrebno je izdvojiti između 50.000 i 200.000 KM tokom četiri godine, govore nam u klinici „Svjetlost“.

Doktor Kozomara smatra da su programi na fakultetu djelimično povezani sa tržištem rada, ali da je potrebno mnogo više praktičnog rada tokom studiranja. Govori nam i o medicinskim radnicima koji odlaze, te da ih mi ne možemo zadržati. 

„Svako sebi traži i nađe mjesto koje mu je bolje. Ali kada se sve sabere i oduzme, ni inostranstvo baš nije tako sjajno kako se čini, niti su plate mnogo bolje od naših kada se uporede troškovi života i porezi na zarade“, poručuje on.

Iako je na većini fakulteta u Republici Srpskoj u prvom upisnom roku ove godine ostalo dosta praznih mjesta, Medicinski fakulteti su u rekordnom roku popunjeni, a tražilo se i mjesto više. 

Medicinski fakultet traje šest godina i važi za jedan od najtežih. Nastava obuhvata i obavezne vježbe, kao i obavljanje prakse u bolnicama, međutim koliko je samo „obavezna praksa“ dovoljna da budući medicinski radnici steknu iskustvo rada? Isto tako, u sklopu određenih predmeta ima više prakse, dok u drugima manje, što studentima smanjuje izbor sticanja više iskustva, kako bi se kasnije odlučili šta specijalizirati. Jedna od pozitivnih stvari je  postojanje Komiteta za međunarodnu razmjenu studenata medicine Republike Srpske, u sklopu kojeg studenti imaju priliku obavljati praksu u nekoj drugoj državi, i steći iskustvo radeći u savremeno opremljenim klinikama, upoznavajući se sa metodama koje se na našim prostorima još uvijek  ne primjenjuju.

Studenata medicine ima, zdravstvenih radnika manjka

Uprkos nezavidnom stanju u društvu i samim tim i u zdravstvu, koje obilježava sve veći odlazak medicinskog kadra, loši i nezavidni uslovi kako za pacijente tako i za radnike u klinikama, kao i zastarjela oprema izgleda ne demotivišu brucoše da se odluče za upisivanje Medicinskog fakulteta u Banjaluci ili Foči. A opet po završetku istog, svjedočimo sve većem odlasku svršenih studenata.

Dok sa jedne strane studenti Medicinskog fakulteta u Banjaluci nemaju kadavere, odnosno tijela na kojima bi vršili praktičnu nastavu, država ipak nastoji da ih zadrži. Tako je prošle godine ministar Zdravlja i socijalne zaštite Dragan Bogdanić najavio da će deset najboljih studenata banjalučkog fakulteta biti zaposleno u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Domu zdravlja, Medicinskom fakultetu i u drugim zdravstvenim ustanovama u Banjaluci. Takođe prema podacima portala za posredovanje pri zapošljavanju Posao.ba, među deset najtraženijih poslova u BiH nalazi se oblast zdravstva.

Pokušavajući da poboljšaju obrazovne politike u BiH, te zadrže mlade i obrazovane ljude u BiH, projekat Akademac povezuje studente sa budućim poslodavcima, omogućavajući im kvalitetnu praksu, i pokazujući da zajedničkim radom sve strane samo mogu benefitirati.

Nadamo se da će njihovo zalaganje prepoznati i drugi privredni subjekti, te se povezati sa budućim medicinskim radnicima i spriječiti ih da svoje znanje koriste za liječenje ljudi širom svijeta, a ne svoje zemlje.