Vijesti

Čovjek koji je spasio svijet, a za kojeg malo ko zna

Čovjek koji je spasio svijet, a za kojeg malo ko zna

Stanislav Petrov, nepoznati junak kojem se svijet može samo pokloniti i zahvaliti što nam je spasio živu glavu, umro je u maju ove godine u Frjazinu u Rusiji u 77. godini života.

 

Dana 26. septembra 1983. godine, taj hrabri i mudri čovjek donio je odluku koju mnogi smatraju odgovornom za to što nije došlo do nuklearnog rata.

 

Naime malo iza ponoći navedenog dana oglasio se alarm koji je signalizirao da je SAD ispalio interkontinentalne balističke projektile, a na tada 44-godišnjem pukovniku bilo je da odluči, brzo, da li je napad na Sovjetski Savez pravi ili ne.

 

"Shvatio sam da moram donijeti neku odluku, a istina je da sam bio 50/50 siguran da je, tj. nije, riječ o napadu", prisjećao se Petrov.

 

Uprkos zabrinjavajućim podacima sovjetskih satelita koji su se nalazili iznad SAD-a, Petrov je odlučio da razmotri mogućnost da je riječ o lažnom alarmu. Da je on odlučio da je riječ o pravom napadu, sovjetske vođe su mogle da odgovore atomskim napadom na SAD.

 

Ono što je još strašnije jeste činjenica da se u to vrijeme Sovjetski Savez iskreno pribojavao iznenadnog američkog napada, budući da je bila riječ o izuzetno napetom periodu Hladnog rata.

 

Svega mjesec dana ranije Sovjeti su srušili putnički avion koji je iz SAD-a letio za Južnu Koreju, jer su vjerovali da je riječ o špijunskoj akciji. SAD su se, nakon niza provokativnih vojnih manevara, pripremale za veliku NATO vježbu, nazvanu 'Mogući strijelac', koja je ustvari bila simultana priprema za nuklearni napad.

 

Kad se Petrov prisjećao te kobne noći u kojoj je radio u tajnom kontrolnom centru Serpukov-15, sjeti se zvuka alarma koji se provukao kroz inače potpuno tihu noć. Svi su bili u šoku, jer, iako su tamo bili upravo zbog takve situacije, na nju se nisu mogli pripremiti.

 

Ustao je i opazio da svi zbunjeno gledaju u njega. 

 

"Moja ekipa je bila na ivici panike i tad mi je sinulo da će, ako svi budemo u panici, sve biti gotovo. Nisam imao vremena razmišljati o tome hoću li ja biti taj koji će pokrenuti Treći svjetski rat, nego sam morao odlučiti koliko je istinita informacija koju mi je upravo pokazao kompjuter", ispričao je Petrov jednom prilikom.

 

Još nije čvrsto odlučio kad se, unutar nekoliko minuta, oglasila još jedna sirena, koja je ukazala da je lansirana i druga raketa. Uskoro se čulo još sirena, te je uskoro zvučalo kao da je pet atomskih bombi poletjelo s američkog tla.

 

Petrov je odlučio i obavijestio svoje nadređene da je sistem slao lažne informacije, iako nije uopšte bio siguran u to šta govori. Svoju odluku bazirao je na činjenici da sovjetski radari, koji su se nalazili na tlu, nisu potkrijepili lansiranje.

 

Radar je mogao da ukaže na nadolazeće projektile, ali je Petrov znao da su oni puno pouzdaniji od satelita. Kasnije je otkriveno da je lažni alarm pokrenuo kvar na satelitu, koji je krivo interpretirao odsjaj sunčeve svjetlosti na visokim oblacima - kao rakete.

 

Petrovu nikad nije dodijeljeno priznanje za njegovu odluku, najvjerovatnije zbog toga što bi Rusi na taj način ukazali na svoje rano upozoravajuće satelite.